Vesti
11. 04. 2015.
Uskrs u kući Ćuruvija nije radostan praznik
Sećanje na radost nije uvek radost, a sećanje na bol je uvek bol! Supruga Slavka Ćuruvije, koja je bila s njim u trenutku ubistva Branka Prpa, kaže za Naše da ne može da pobegne od sećanja na kobni dan.
Na Uskrs sam se rodila, na Uskrs je Slavko ubijen, a to je civilizacijski praznik. Uvek su to stvari koje čovek hoće da zaboravi, ali kako se taj datum približava, znate da će stići momenat da vam sva ta sećanja ožive.
Pamćenje tog datuma obespokojava čoveka i mene lično. Ne vredi, ne može čovek da pobegne jer tog dana mora da se suoči s bolom koji nosi.
Za ćerku vlasnika „Dnevnog telegrafa“ i „Evropljanina“ Jelenu Ćuruviju vaskrsenje Hristovo je sve, samo ne najradosniji praznik. Tužan dan. Tačka, i to je to. Nemam ništa više da kažem. Taj dan mi je suviše intiman da bih svoja najdublja osećanja delila s javnošću. Provodim ga s porodicom, kaže Jelena Ćuruvija.
U subotu, 11. aprila, navršava se 16 godina od ubistva Slavka Ćuruvije, a pet dana posle toga, u četvrtak, 16. aprila, održaće se pripremno ročište na suđenju optuženima za ubistvo.
Saslušane desetine svedoka Ćuruvija je ubijen u haustoru zgrade u kojoj je živeo u centru Beograda između 16.39 i 16.45. Praćen je nedeljama pre toga. Pucano mu je u leđa, jedan hitac ga je pogodio u glavu, a drugi je prošao kroz srce. Ubice su drškom od pi štolja udarile i onesvestile Slavkovu suprugu Branku Prpu, koja je tada bila s njim. Istraga je počela u januaru prošle godine i tokom nje je saslušano nekoliko desetina bivših pripadnika Državne bezbednosti, porodica ubijenog novinara i pripadnici „zemunskog klana“.
Ključni svedok u ovoj istrazi je nekadašnji komandant Jedinice za specijalne operacije Milorad Ulemek Legija, koji je 8. januara 2014. dao izjavu u požarevačkom zatvoru, kao i još dva svedoka čiji identitet nije saopšten iz bezbednosnih razloga.
Legija je o ubistvu Ćuruvije progovorio tek početkom prošle godine i tužilaštvu dao podatke koji su pomogli u rasvetljavanju tog slučaja. Istraga za ubistvo koje je označeno kao profesionalno okončana je 4. juna svedočenjem Dušana Mihajlovića, koji je bio ministar unutrašnjih poslova od 2001. do 2003.
Likvidiran zbog „novinarske delatnosti“ Za krivično delo teško ubistvo optuženi su tadašnji šef DBa Radomir Marković (69), načelnik beogradskog centra DBa Milan Radonjić (55), glavni obaveštajni inspektor u Drugoj upravi resora Ratko Romić (52) i pripadnik rezervnog sastava tog resora Miroslav Kurak (44).
Prva optužnica protiv njih podignuta je sredinom prošle godine, ali je sud vratio tužilaštvu na dopunu istrage.
Dopunjena optu žnica podignuta je u januaru. Tužilaštvo je navelo da je Ćuruvija ubijen „zbog novinarske delatnosti“. Njihov zaključ ak je da je zločin počinjen „radi očuvanja političke vlasti u zemlji, koju je Ćuruvija po čeo da ugrožava svojim kontaktima s liderima opozicije i stranim organizacijama“.
Tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević rekao je posle podizanja optu žnice da se Marković tereti da je krivično delo izvršio u podstrekivanju i da su ostali optu ženi kao saizvršioci.
Na osnovu dokaza koji su prikupljeni tokom istrage, kao i koje je prikupio istražni sudija u prethodnom krivičnom postupku, tužilaštvo je zaklju čilo da postoji opravdana sumnja da su Marković, Radonjić, Romić i Kurak iz niskih pobuda ubili Slavka Ćuruviju naveo je tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević. Radonjić i Romić su u pritvoru od 13. januara, Marković je u zatvoru u Požarevcu na izdržavanju kazne zatvora od 40 godina, a Kurak nije dostupan pravosudnim organima i za njim je raspisana međunarodna poternica.
Fondacija „Slavko Ćuruvija“: Otkriti nalogodavce i motive ubistva!
Fondacija „Slavko Ćuruvija“ saopštila je povodom 16 godina od ubistva Slavka Ćuruvije da slučaj „Ćuruvija“ ne sme biti zaključen pre nego što se u sudskom procesu konačno ne utvrdi ko je naredio, izvršio i koji su bili motivi za ubistvo. U saopštenju se navodi da okončanje tog sudskog procesa nije samo mogućnost da se zatvori jedno od „najmrač nijih poglavlja“ novije istorije. U saopštenju se ističe i da je važno da se rad Komisije za istraživanje ubistava novinara nastavi dok ne budu podignute optužnice i pokrenuti postupci u kojima će se saznati ko je i po čijem nalogu ubio novinare Dadu Vujasinović i Milana Pantića.
NUNS: U 2014. čak 22 napada na novinare
Prema podacima NUNSa, samo u 2014. godini, bila su 22 slučaja pretnji ili fizičkih napada na medijske radnike i medije. U najvećem broju tih slučajeva počinioci su ostali nepoznati ili poznati, ali nekažnjeni. Luka Pejović i Zoran Ristović Prika, pripadnici „crvenih beretki“, pominjani su kao direktni izvršioci ubistva Slavka Ćuruvije. Pejović je ubijen 5. decembra 2000. ispred svoje kuće u Beogradu. Nepoznati napadači ispalili su u njega ceo rafal iz „kalašnjikova“. Ostaci Ristovi ćevog izmasakriranog tela pronađ eni su u junu 2001. godine u kanalu u Košutnjaku. Ubijen je hicem u potiljak.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.