Vesti
04. 06. 2015.
Korist od digitalizacije za buduće generacije
Digitalizacija srpskih službenih novina, koje su svedok srpske istorije u poslednja dva veka, važan je projekat od izuzetnog značaja od koga će korist imati buduće generacije.
Ovaj poduhvat se ne može nazvati finansijski i materijalno isplativim, ali time je pokazana društvena i državotvorna odgovornost jednog javnog preduzeća. Da to nije učinio Službeni glasnik, ne znam ko bi. Korist i važnost toga osetiće buduće generacije istoričara, rekao je juče Nikola Selaković, ministar pravde, na predstavljanju projekta "Digitalizacija srpskih službenih novina 1813 -2013".
Na svečanom predstavljanju ovog projekta u Skupštini Srbije, koje je zbog kašnjenja ministra, počelo sa pola sata zakašnjenja, ministar Selaković je ukazao da su "Novine serbske" koje su počele da se objavljuju 1813. godine bile glasilo i svedok istorije i da su jedna vrsta srpske nacionalne institucije.
- Ovo je veliki spomenik onima koji su učestvovali u obrazovanju Novina serbskih, koje su pratile sudbinu srpske države. U globalnom svetu Srbi i Srbija imaju šansu samo ako sačuvaju kulturni identitet, rekao je Selaković, dodajući da su ove novine bile beležnik svega što je državu pratilo tokom prethodna dva veka, da su, pored ostalog, izdavane i na Krfu gde su vlada i vojska bile u egzilu tokom Prvog svetskog rata, te da projekat "Službenog glasnika" omogućava budućim generacijama da vide kako se država borila da od otomanskog vilajeta izbori svoje mesto u Evropi.
Jelena Trivan, vršilac dužnosti direktora Službenog glasila, rekla je da je digitalizacija državni i kapitalni projekat.
- Projekat digitalizacije sam smatrala nacionalnim i patriotskim zadatkom i htela sam da ga završim, što sam i uspela posle četiri meseca od stupanja na dužnost, rekla je Trivanova i dodala da je urađen velik posao i da su svi brojevi sakupljeni sa različitih strana, te da su izdanja na slavenoserbskom prilagođena današnjim čitaocima.
Trivan je navela i da je Službeni glasnik pravni sledbenik prvih srpskih službenih novina objavljenih 1813. godine, ali je i podsetila da je u Novinama serbskim, između ostalog, objavljen 1834. godine Hatišerif o autonomiji Kneževine Srbije unutar Osmanskog carstva, zatim 1903. godine proglas povodom ubistva kralja Aleksandra i kraljice Drage, kao i 1919. godine proglas regenta Aleksandra povodom stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Komentari (1)
ostavi komentar04.06.
2015.
Digitalizacija svega i svacega
U danasnje vrema moderno je da se vrsi digitalizacija svega i svacega. Pored digitalizacije terestricke (zemaljske) TV radio-difuzije, imamo i digitalizaciju kablovske i satelitske TV, kao i digitalizaciju tradicionalnih novina, a sada i digitalizacija srpskih službenih novina 1813 -2013.
OdgovoriTelegrafija je najjednostavniji i istorijski prvi po redu pronađeni oblik digitalne telekomunikacije, odnosno elektronske komunikacije u kom su prenošene infotmacije predviđene da budu registrovane u dolasku kao grafički dokument.
Međutim, u današnjem modernom, informacionom društvu sve je postalo digitalno: od informacije i signala, preko prenosa i komunikacije, do kompjutera i mreže. Čak je i agenda (dnevni red, program rada) u toj oblasti, bez ikakvog razloga i veze, određena kao - digitalna agenda, a sada je u modi i nov (pomodni) izraz: "digitalna ekonomija i drustvo".
Reći da je nešto digitalno znači, na primer, da je informacija predstavljena diskretnim vrednostima. Zato je teško odrediti i shvatiti agendu kao digitalnu agendu.
Jezički snobovi skovali su, pored Digitalne agende, i sledeće besmislene, pomodne izraze: digitalna Evropa, digitalna Britanija, digitalna Srbija, digitalno društvo, digitalna škola, digitalna učionica ... i najnovije: "digitalna ekonomija i drustvo". Za sada nedostaju: digitalan čovek, digitalna žena, digitalno dete.