Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Nova vremena – novi izazovi za manjinske medije u Srbiji
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

27. 08. 2015.

Izvor: www.komsijskenovosti.rs

Nova vremena – novi izazovi za manjinske medije u Srbiji

Nataša Heror, osnivač medijske agencije Heror Media Pont

 

Nizom projekata Agencija Heror Media Pont iz Novog Sada poslednjih godina okupila je gotovo sve manjinske medije u Srbiji sa ciljem da ih unapredi i učini vidljivijim.

Čime se bavi Heror Medija Pont upitali smo Natašu Heror, osnivača ove Agencije.

- Heror Media Pont je medijska agencija koja je specijalizovana za rad sa manjinskim medijima i, kroz trogodišnji program, uspeli smo da povećamo vidljivost manjinskih medija i da ih uključimo u javni dijalog. Ranije je postojala jezička barijera kada je reč o mogućnosti razumevanja sadržaja od strane drugih čitalaca, i to se poboljšalo uvođenjem rubrike na srpskom jeziku na onlajn izdanjima ovih medija. Znači, mogućnost da druge manjine saznaju šta se dešava u drugoj manjinskoj zajednici i takođe da većinsko stanovništvo može da bude zainteresovano za određene teme koje se dešavaju. To je koncept koji ne predviđa da se prevode cele novine već dva-tri članka na dan koji mogu biti interesantni za druge. To je način kako se približiti potpuno novoj čitalačkoj publici. Naš rad se takođe zasniva na tome da postoji jasno definisana promocija manjinskih medija na tržištu i u široj javnosti. Kao na primer, program, “Pod krošnjama na Štrandu” koji se iz godine u godinu sadržajno proširuje doprinosi sve boljem međusobnom razumevanju i konzumenata te manifestacije i samih medija. Ono što smo uspeli zajedno da pokrenemo sa dnevnim listom na mađarskom jeziku “Magyar Szó” je regionalna konferencija posvećena manjinskim medijima, i mi je ove godine u novembru održavamo četvrti put, s tim da nam se broj partnera povećava iz godine u godinu. Konferencija se održava u Asocijaciji Medija, a partneri su nam iz Slovenije - “Đakomeli medija” i portal “Media Change”,.

- Ipak, kao najveće dosadašnje dostignuće i uspeh Vaše Agencije je osnivanje prve Akademije za menadžment medija u zemlji?

- Naravno, po meni istorijski momenat je pokretanje Akademije za menadžment medija. Upravo se završio prvi modul, dok je drugi modul u novembru. Tu se omogućava menadžmerima medija na jezicima manjinskih zajednica da dobiju nova znanja i da lakše naprave promene u svojim kućama. Na ovaj način smo želeli da redakcije nauče kako da se suoče sa ovim izazovima koji su pred manjinskim medijima. Ja duboko verujem u to da manjinski mediji sada sa svim ovim već postavljenim “alatima” koji im pomažu, imaju velike šanse. Ako znaju šta rade i ako su dobri u svom poslu, neće imati više prepreka. Vi možete dostići preko onajn izdanja koliko god čitalaca želite. Sa druge strane, vrlo je važan ulazak manjinskih medija i u Asocijaciju medija Srbije. Ono što treba da bude jasno je da je percepcija ovih medija bila dosta čudna i dosta introvertna, a sada, sa svim ovim aktivnostima se okreće stvar na jednu drugu stranu. Pre svega da se ovi mediji zaista dožive kao medijske kuće, da su sposobni da naprave promene u društvu i na kraju oni zaista mogu biti motori za uvođenje Srbije u Evropsku Uniju.

– Kada ste pomenuli manjinske medije sa jedne strane, a državu sa druge, između imamo i novi Zakon o javnom informisanju i medijima. Upravo se dešava možda najveća do sada transformacija medija. Sem ovih medija koji se finansiraju posredstvom nacionalnih saveta imamo jedan deo medija za koji postoji veoma velika opasnost da će nakon privatizacije da se ugase. Vidite li rešenja za opstanak tih programa na jezicima nacionalnih manjina u okviru privatizovanih medija?

– Sigurno će se neki ugasiti ma koliko surovo zvuči. Na postojećem tržištu postoji jako veliki broj medija i treba da budu jako dobri da bi opstali. Sa ležernošću koja je postojala, u smislu da “šta god mi napravili mi ćemo postojati” - tu se izgubila ta svrha postojanja. Znači, mediji su počeli da gledaju sami sebe, a da čitaoce praktično eliminišu iz toga. Pa vaša svrha postojanja je ako vi imate čitaoce, da imate ko da vas čita. Tako da će ovo naterati dosta medija da se malo trgnu, da krenu da se bave čitaocima. U manjinskim medijima je bilo tipično da su novine starile sa svojim čitaocima, što ne sme da se desi. Znači, vaš fokus sada treba da bude na čitaocima od 15+ i kako će oni za 15-20 godina biti oni koji će činiti vašu stabilnu čitalačku publiku. Jako je lepo postojati 70 godina ali treba nači načina da postojite i narednih 70. Koncept je takav da više nema finansiranja po nekom automatizmu. U narednom periodu i finansijeri i regulatori jasno kažu da je vaša svrha postojanja ako vi imate izgrađenu publiku. Ako je nemate, ako se svede priča o jednom mediju na nivo eksperimenta, uz svu dobru volju, onda ta priča gubi smisao.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi