Vesti
23. 10. 2015.
Mirković: Šta je - i ko je novinar?
Državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanja Saša Mirković izjavio je danas da treba ozbiljno razmisliti o tome da li je u Srbiji potrebno definisati šta je i ko je novinar.
'
"U prethodnih 15 meseci implementacije medijskih zakona postavilo se pitanje da li treba definisati šta je to i ko je to novinar. Da li je potrebno da se definiše ko je novinar i da im se tako definišu i prava koja s pravom očekuju u pogledu njihovog rada, ali i u pogledu njihove fizičke bezbednosti", rekao je Mirković na konferenciji "Indikatori profesionalnog/neprofesionalnog ponašanja novinara i medija" na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
On je dodao da će se ta tema aktuelizovati u poglavlju 23 pregovora Srbije sa EU, koje se bavi osnovnim ljudskim pravima, i u kojem se govori i o pravima i bezbednosti novinara.
"Država će u saradnji sa novinarskim udruženjima i sa strukom pokušati da uradi nešto na tom polju. Pitanje ko je novinar je tema i dilema za naredni period", kazao je Mirković.
Dodao je da novinarska i medijska udruženja, regulatorna i samoregulatorna tela treba da budu uključena u rad Ministarstva, kroz rad u konkursnim komisijama.
"Za ozdravljenje medijske scene je potrebno vreme", rekao je Mirković.
Održavanje konferencije podržalo je Ministarstvo kulture i informisanja Srbije.
Matić: Novinarstvo je neugledna i nepoželjna profesija
Istraživačica medija Jovanka Matić ocenila je da je novinarstvo danas "neugledna, nepoželjna i neperspektivna" profesija. Jovanka Matić je kazala da je status novinara danas najlošiji u protekloj deceniji, a većina novinara kaže da je ključni ograničavajući faktor loša ekonomska i socijalna zaštita profesije.
"Ali ti isti novinari kada odu kod lekara nisu spremni da ga opravdaju ukoliko loše radi, iako i lekari imaju malu platu", kazala je Jovanka Matić na konferenciji "Indikatori profesionalnog/neprofesionalnog ponašanja novinara i medija" na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Dodala je da su novinari izloženi pritiscima i da im je ugrožena bezbednost, ali da je ključno pitanje koje novinari treba da postave jeste u kojoj meri su oni žrtve postojeće strukture i odnosa, a u kojoj meri su deo tih struktura koji svojim ponašanjem omogućuju da te strukture i odnosi opstaju.
Sejdinović: Novinarstvo je slobodna profesija
Predsednik Izvršnog odbora Nezavisnog društva novinara Vojvodine Nedim Sejdinović usprotivio se danas ideji o potrebi da se definiše šta je i ko je novinar u Srbiji i ocenio da bi država to mogla da iskoristi u represivne svrhe.Sejdinović je rekao da je novinarstvo slobodna profesija i da svaki pokušaj definisanja novinara potencijalno sa sobom nosi opasnost od državne represije prema novinarima koji kritički izveštavaju o vlasti.
"To je potencijalno kao priča o uvođenju novinarske licence, koja je karakteristična za autokratske režime, koji te licence potom koriste za obračun sa novinarima", rekao je Sejdinović na konferenciji "Indikatori rofesionalnog/neprofesionalnog ponašanja novinara i medija" na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Komentari (1)
ostavi komentar24.10.
2015.
Zakonska prava novinara
Neke od odredbi o pravima novinara iz Zakona o javnom informisdnju i medijima:
OdgovoriPravo novinara na objavljivanje tvrdnji i iznošenje stavova i mišljenja
Član 49
Novinaru ne može prestati radni odnos, umanjiti se ugovorena zarada ili ugovorena naknada za rad, niti se na drugi način staviti u nepovoljniji položaj zbog toga što je u javnom glasilu objavio istinitu tvrdnju ili izneo mišljenje, kao ni zbog toga što je svoje mišljenje izneo van medija kao lični stav.
Pravo novinara da odbije izvršenje naloga
Član 50
Novinar ima pravo da odbije da izvrši nalog urednika ako bi se postupanjem u skladu s tim nalogom kršio propis, pravila struke i etika novinarske profesije.
Pravo novinara na autentičnost priloga
Član 51
Prilog novinara čiji je smisao izmenjen u uređivačkom postupku ne sme se objaviti pod njegovim imenom bez njegovog pristanka.
Novinarska tajna
Član 52
Novinar nije dužan da otkrije izvor informacije, osim podataka koji se odnose na krivično delo, odnosno učinioca krivičnog dela za koje je kao kazna propisan zatvor u trajanju od najmanje pet godina, ako se podaci za to krivično delo ne mogu pribaviti na drugi način