Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Tabloidizacija porodičnih tragedija kao izvor zarade
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

05. 03. 2016.

Autor: Ana Kaplij Izvor: N1

Tabloidizacija porodičnih tragedija kao izvor zarade

Srbija je svedok crne serije brutalnih porodičnih zločina. Iz dana u dan s naslovnih strana i internet portala stižu potresne priče o tragedijama čiji su akteri supružnici ili roditelji i deca, ali su sve češći i izveštaji koji do najsitnijih detalja opisuju takve zločine.

 

Da li je takvo izveštavanje prevazišlo granice koje postavlja ne samo etički kodeks, već i dobar ukus? I da li Srbija tone u nasilje ili takav utisak kreiraju mediji?

Crna hronika prodaje novine. To se može zaključiti iz sve detaljnijeg izveštavanja medija. Bez brige o dostojanstvu žrtve ili uzmeniravanju javnosti što je, pored moralnog, kršenje i profesionalnog kodeksa.

„Često u poslednje vreme u našim medijima se pojavljuju podaci o žrtvama koji predstavljaju zadiranje u privatnost što takođe predstavlja kršenje Kodeksa. I na kraju, ono što je možda najopasnije, prikazivanje tih brutalnih scena može imati dugoročne posledice jer na žalost u društvu imamo veliki broj ljudi koji mogu biti inspirisani tom medijskom pažnjom i da to kod jih izazove poriv da naprave neki sličan incident“, kaže Vukašin Obradović, Nezavisno udruženje novinara Srbije.

Da li Srbija tone u nasilje ili mediji „pumpaju“ priče teško da neko ima odgovor u zemlji čije socijalne službe još nisu u stanju da se suoče sa veličinom ovog društvenog problema.

Psiholozima je međutim jasno da su decenije suočavanja sa ratovima, dramatičim promenama političkih sistema i siromaštvom koje ih redovno prati ostavili posledice na svakome od nas.

„Ono što je deo modernog vremena to je urušavanje porodice i porodičnog sistema i nedostatka dovoljno podrške, a pri tom izloženost velikom nasilju na raznim planovima, ne samo na ulici, na medijima već i u kućama iza zatvorenih vrata o kojem se ne priča i za koje sistem zapravo nema dovoljno dobru ni prevenciju ni rešenja kada taj način nasilja i života bude prepoznat“, objašnjava Sanja Bratina, psihološko savetovalište "Novi prostori".

Koliko je državi bitna ova tema govori i to da zvanični Zavod još nije objavio statistiku krivičnih dela počinjenih u prošloj godini. Podaci iz prethodnih, ipak ukazuju da je posle poboljšanja u prvoj deceniji ovog veka broj podnetih krivičnih prijava ponovo počeo da raste od 2010. godine.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi