Vesti
28. 04. 2016.
Medijska udruženja različito o nacrtu o zaštiti novinara
Asocijacija onlajn medija, kao i NUNS i NDNV, nije htela da potpiše nacrt memoranduma o zaštiti novinara sa predstavnicima policije i tužilaštva, zato što je jedna od stavki bila i mogućnost osnivanja radne grupe za koordinaciju rada novinarskih i medijskih udruženja sa tužilaštvom i policijom, izjavila je Tanja Maksić iz tog udruženja.
"Nama se činilo, a sa protokom vremena mislim da smo bili u pravu, da ta radna grupa nema nekakvu svrhu. Ako policija i tužilaštvo ne mogu da zaštite novinare, ja ne znam kako to može da uradi neka radna grupa", objasnila je Maksić.
"Koliko čujem najnovije informacije, pominje se proširivanje ovlašćenja Komisije za utvrđivanje činjenica u istragama ubistava novinara. Na sastancima na kojima sam ja bila nismo pričali o tome i to je za mene loša vest", ukazala je Maksić.
Prema njenim rečima, problem sa postojanjem bilo kakve radne grupe koja stoji između novinara i aparata represije je u tome što ona može da bude faktor koji će da sakrije činjenice od policije i tužilaštva.
Šta ako se neko prijavi toj radnoj grupi, a ona ne prosledi informacije policiji i tužilaštvu, upitala je Maksić.
Ona je istakla da je za AOM jedino prihvatljivo da tužilaštvo i policija rade svoj posao i da država preuzme svoj deo odgovornosti u zaštiti novinara.
"Ako razgovori i saradnja krenu u tom toku, mi nećemo biti nekooperativni. Ne vidim boji mehanizam zaštite od toga da iza vas stanu tužilaštvo i policija", naglasila je Maksić.
Ona je ocenila da su radne grupe i komisija nešto drugo i da nemaju ni zakonsko utemeljenje, niti resurse, kao ni bilo kakav mehanizam prinude.
"Oni koji to imaju trebalo bi da rade svoj posao. Načelno, memorandum o zaštiti novinara predviđa dobre mehanizme, u smislu prevencije i ranog reagovanja, kao i bolje razmene informacija, ali to je papir koji nikoga ne obavezuje", napomenula je Maksić.
"Posle njega bi trebalo napraviti ozbiljan akcioni plan kako bi se sve te stavke iz memoranduma razradile i kako bi se videlo šta je čija odgovornost i kako bi to trebalo da funkcioniše u praksi", zaključila je ona.
UNS podržava memorandum
Udruženje novinara Srbije je još početkom januara reklo da je spremno da potpiše nacrt memoranduma o zaštiti novinara, zadovoljno činjenicom da taj nacrt predviđa zajednički rad različitih organizacija i otvara put da se smisli institucionalni način za brigu o sigurnosti novinara, izjavila je FoNetu predsednica UNS Ljiljana Smajlović.
Nama se u UNS posebno sviđa što taj dokument predviđa neku sistematizaciju rada, objasnila je Smajlović, koja smatra da je potrebno, u skladu sa određenim standardima, voditi evidenciju o napadima i pretnjama na novinare.
"Nama se novinari često žale, ali mi moramo da imamo dokumentaciju koju vodimo u skladu sa određenim standardima i da proverimo šta ima policija. Ono što ljudi nama prijave često nije prijavljeno policiji", ukazala je Smajlović.
Strašno je važno da znamo šta je pretnja, šta je napad, a šta se može zvati pretučen i udaren i da možemo da svim tim zajedno da baratamo, a ne da se svaka organizacija poziva na neki potpuno drugi broj napada, naglasila je Smajlović.
Mi u Komisiji za istraživanje ubistava novinara imamo iskustvo u radu sa više organizacija istovremeno, rekla je Smajlović, kojoj se čini da to daje bolje rezultate, "nego kada mi zovemo policiju i tužilaštvo da pitamo da li su oni nešto čuli i kako su to zaveli".
Ona je poručila da je UNS od početka januara spreman da potpiše memorandum o zaštiti novinara koji je ponudilo Republičko tužilaštvo.
Mi smo spremni od početka januara da potpišemo dokument i meni nije jasno zašto mi se više nikada nije javio Branko Stamenković iz Tužilaštva i zašto nije predložio potpisivanje dokumenta, rekla je Smajlović.
Koliko znam, bili su spremni da potpišu i ljudi iz ANEM i Asocijacije medija, podsetila je ona, ali se mesecima o tome nije govorilo.
Prema rečima Smajlović, NUNS, NDNV i Asocijacija onlajn medija su odbili da potpišu dokument, jer nisu hteli da dozvole da se u memorandumu o zaštiti novinara spomene moguća institucionalizacija i da iz te zajedničke saradnje proistekne jedan novi oblik institucionalne brige.
Govoreći u prilog institucionalizacije saradnje, Smajlović je ocenila da je Komisija za utvrđivanje činjenica u istragama ubistava novinara pokrenula stvari sa mrtve tačke, što je doprinelo podizanju optužnice za ubistvo Slavka Ćuruvije.
Mislim da su, pod pritiskom Komisije, otkriveni i fizički tragovi u slučaju Dade Vujasinović i da je, na neki način, pod pritiskom Komisije, podignuta i optužnica za ubistvo Ćuruvije.
"Tako da bih ja rekla da je bilo istina ono što se govorkalo da je nedostajala politička volja. Mi novinari u Komisiji nismo mogli da stvorimo političku volju, ali smo bili u stanju da podignemo stepen pritiska na ostale organe kada su nam dali uvid u dokazni materijal", objasnila je Smajlović.
Ja sam rekla Tužilaštvu da ću, kada Komisija završi rad, ako ne podignu optužnicu, javno da ih pitam zašto nisu podigli optužnicu za ubistvo Ćuruvije, napomenula je Smajlović.
Ona smatra da možda ni sada ne bi bilo optužnice u slučaju ubistva Ćuruvije da nije stvorena Komisija i da njeni članovi nisu dobili uvid u dokazni materijal.
Ona je ocenila da evidencije o napadima i pretnjama novinarima moraju da budu sistematizovane i da čitav sistem bude istovremeno alarmiran.
Matić: Ne treba insistirati da potpišu sve organizacije
Predsednik Komisije za utvrđivanje činjenica u istragama ubistava novinara Veran Matić izjavio je FoNetu da ne treba insistirati da memorandum o zaštiti novinara potpišu sve novinarske i medijske organizacije i da one koje to ne žele mogu i dalje da ostanu na stanovištu da bi tim poslom trebalo isključivo da se bave državni organi.
Matić je podsetio da memorandum nije obavezujući i da bi, posle njegovog potpisivanja, trebalo pristupiti rešavanju starih slučajeva napada i pretnji novinarima, kao i formiranju stalnog tela za koordinaciju rada policije, tužilaštva i novinarskih udruženja.
"Ne mora cela zajednica da pati, ako jedan deo zajednice ne želi da učestvuje u nekom procesu. Ako neko ne želi da učestvuje u formiranju tog tela, on i ne treba da potpiše memorandum. Taj će i dalje da ostane na poziciji da zahteva isključivo od državnih organa da se time bave", smatra Matić.
On u tom protivljenju vidi hendikep, ali ne i prepreku da se potpiše memorandum.
"Mi već imamo jedno ozbiljno iskustvo u Komisiji za istraživanje ubistava novinara. To je iskustvo pozitivno i ono govori o tome kako se moraju rešavati stari slučajevi", istakao je Matić.
U bazi podataka NUNS ima jako puno evidentiranih slučajeva, ali mnogi nisu ni prijavljeni policiji, ukazao je Matić i napomenuo da svaki slučaj, koji u novinarstvu možemo da procenimo kao pretnju ili nasrtaj na novinare, mora da bude prijavljen.
Mora se ispuniti procedura i posle toga vi imate osnov da ih pritiskate i da tražite efikasnost, objasnio je Matić i naglasio da se jednom strategijom moraju obraditi stari slučajevi napada na novinare, kojih ima 10 do 15 veoma ozbiljnih.
"Onda se na temeljan način moraju obraditi i svi drugi slučajevi i potom formirati jedno stalno telo za bavljenje tim poslom", naglasio je Matić.
On je napomenuo da je i sam prošle godine primio tri ozbiljne pretnje i da je morao da prođe čitavu proceduru prijavljivanja tih pretnji u tužilaštvu i policiji.
Naša udruženja bi mogla da utiču na to da se pojednostavi procedura prijavljivanja, rekao je Matić i naveo da bi stalno telo u koje bi ušli predstavnici policije, tužilaštva i novinarskih udruženja moglo na efikasan način da pruži podršku svakom novinaru koji je izložen pretnjama i napadima.
Matić je zaključio da i sami novinari moraju da urade više nego što je uobičajeno da bi bili zaštićeniji i da nije objektivno očekivati da će država sama reagovati na najprofesionalniji mogući način.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.