Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Kome smeta Tanjug
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

17. 11. 2016.

Autor: Višnja Aranđelović Izvor: www.politika.rs

Kome smeta Tanjug

Kada je ministar Vladan Vukosavljević kazao da traži recept za spas Tanjuga, verovatno nije pomišljao da će tom rečenicom da navuče gnev onih koji bi trebalo da se nalaze na braniku novinarskih prava i interesa.

NUNS i njegov vojvođanski rođak NDNV već dugo ne kriju da žele da ova novinska agencija zauvek zaćuti. Zašto im smeta Tanjug?

Predsednik NDNV-a Nedim Sejdinović u autorskom tekstu ocenjuje da toj medijskoj kući „nedostaje prostor za pluralizam mišljenja i kritično mišljenje”, te da „dominira pristrasno medijsko izveštavanje”.

To je u najmanju ruku čudno zapažanje urednika portala Autonomija.info, medija koji od svog nastanka radi kao svojevrsna politička grupa za pritisak. Nije li to licemeran zaključak urednika medija čiji čitalac, ako pronađe različito mišljenje, može da pomisli da čita rubriku „Verovali ili ne”.

Na reinkarnaciju ideje o spasu Tanjuga nije ostao imun ni predsednik NUNS-a Vukašin Obradović.

Iako je već nekoliko dana u medijskoj ilegali i ne želi da daje izjave novinarima, nije mogao da bar na društvenim mrežama ne ponovi svoj stav: „Država, ako hoće svoju agenciju, mora da ugasi Tanjug, zatim da promeni zakon, pa tek onda da formira novi Tanjug.”

Zašto bi Obradović mario za 90 Tanjugovskih sudbina, kad su njegovi najbliži saradnici u Beti i Fonetu? Možda je animozitet prema Tanjugu maskiran ličnim interesima?

Naime, vlasnik i direktor Foneta je Zoran Sekulić, član NUNS-a, dok je jedan od suvlasnika i odnedavno glodur Bete Dragan Janjić, potpredsednik NUNS-a. A ove dve agencije odavno veruju da će da im svane samo ako se Tanjugu smrkne.

Istina je da se u dva kruga privatizacije nije pronašao kupac za nacionalnu agenciju. Zakon o Tanjugu prestao je da važi 31. oktobra 2015, a nekoliko dana kasnije vlada je donela odluku o njegovom gašenju. Tada, a ni sada, zaista nije jasno zašto se država olako odrekla takvog kapitala i zašto su radnici Tanjuga zakonski ostali uskraćeni za pravo da postanu sami svoje gazde.

Međutim, godinu dana kasnije, ova agencija i dalje emituje vesti. Nema pravo da učestvuje na konkursima za sufinansiranje medija. Dok Beta tu mogućnost obilato koristi. Mora se odati priznanje da je ta agencija veoma kreativna jer sa istim projektima učestvuje na konkursima u Svrljigu, Medveđi, Kraljevu, Vranju, Aleksandrovcu, Leskovcu, iako je pitanje da li tamo uopšte ima dopisnike. R

ačunovođama u Evropskoj komisiji koji dele donacije Tanjug je nepoznat, dok se Beta sa 507.143 evra nalazi među medijima koji su gotovo redovno od 2007. dobijali novac. Na istom izvoru se napajaju i Fonet, NUNS, NDNV…

Iako je Tanjug pravno prestao da postoji, volšebno proizvodi najviše vesti i fotografija. I još je najpouzdanija agencija. Zato bi vlada morala da odluči da li Tanjug treba da stavi u pravni ili u NUNS-ov okvir.

Komentari (4)

ostavi komentar
pon

21.11.

2016.

kacarevic [neregistrovani] u 14:56

tržišni fundamentalizam

Ne postoje dobri razlozi za ukidanje Tanjuga, putovanje u bespuće je i dovelo do ovoga - da raspravljamo "za" ili "protiv" postojanja te infomativne kuće. Pitanja su kako da se osavremene mesto, koncept, organizacija, delovanje, vlasništvo i upravljanje Tanjugom u skladu sa današnjim potrebama građana Srbije.
Naizgled važni argumeti - da Tanjug prima dotacije od države čime guši konkurenciju, da emituje pristrasne informacije pod uticajem državnog aparata i slični - protiv postojanja Tanjuga zasnivaju se na ličnim a ne opštim interesima, i mogu se braniti samo tržišnim fundamentalizmom i to primenjenim selektivno. Jer, kako bi bilo da se zabrane i dotacije stranih država srpskim medijima? Kako bi izgledalo da se traži ukidanje državnih vrtića, škola, bolnica, da se ukinu državne dotacije u kulturi, sportu, nauci? Doduše, možda ćemo doći i do takvih zahteva ako se nastavi ovim putem trasiranim neznanjem i neodgovornim razmetanjnem talibana jedne doktrine koja ne poznaje Srbiju.
Poželjna reforma Tanjuga, međutim, zahteva znanjne, upornost i efikasnost čega dosad nije bilo u postupanju prema ovom važnom informativnom preduzeću.

Odgovori
sub

19.11.

2016.

Izvršilac u beloj košulji [neregistrovani] u 08:10

Konkurencija , šta to beše ?

Beta i Fonet se sasvim osnovano bune i traže ravnopravnu tržišnu utakmicu, jer ove dve agencije svaki mesec počinju od nule, ili iz minusa, dok Tanjug radi opušteno jer zna da će iz budžeta dobiti koliko im treba. Utakmica je neravnopravna, zato su i Beta i Fonet u ozbiljnom problemu, dok fabrika laži Branke Đukić nesmetano radi za potrebe Vučića i SNS-a, o trošku svih poreskih obveznika.

Sve što se radi u Tanjugu, u suprotnosti je sa zakonom, jer ako je zakon o Tanjugu istekao, Branka Đukić je bila u obavezi da prijavi prestanak postojanja firme APR-u, što se nije desilo, nego je fantomski Tanjug nastavio da radi za potrebe vlastodržaca, oslanjajući se na Vučićevo obećanje da će "naći rešenje za Tanjug".

Koleginica Aranđelović je još jednom potvrdila koliko je pristrasna, a nažalost i maksimalno neupućena u sektor koji prati, a posebno u stanje stvari oko novinskih agencija.

Odgovori
pet

18.11.

2016.

anonymousБ.М. [neregistrovani] u 18:23

Re: Коме смета ТАНЈУГ?

Па, на делу је опет оно наше проклето "Само да комшији цркне крава, па макар ја од тога и немао користи"! Танјуг је Танјуг, а Бета и Фонет нису и не могу бити Танјуг, па га зато треба смакнути. (Не)поштена радња, зар не!? Влада заиста треба нешто да уради, али не по туђем диктату, већ да стане у заштиту националних интереса и достојанства државе Србије.

Odgovori
pet

18.11.

2016.

anonymous [neregistrovani] u 15:55

ovde je odgovor

Нема право да учествује на конкурсима за суфинансирање медија. Док Бета ту могућност обилато користи...

Odgovori

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi