Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Zašto je državna bezbednost pratila Slavka Ćuruviju
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

25. 06. 2010.

Izvor: Politika

Zašto je državna bezbednost pratila Slavka Ćuruviju


Milan Radonjić, načelnik Centra Resora državne bezbednosti, tvrdi da su svi nalozi davani usmeno i da je veći deo dokumentacije o praćenju vlasnika „Dnevnog telegrafa” uništen

Slavka Ćuruviju je, narodski rečeno, ubila država. Taj zaključak je posledica saznanja da ga je pre ubistva danonoćno pratilo više od 20 pripadnika Resora državne bezbednosti. Nekoliko trenutaka pre likvidacije pratioci su dobili nalog da se povuku, da napuste mesto sa koga su mogli da budu svedoci ubistva.Zato valja podsetiti šta su govorili pripadnici službe, svedočeći o ubistvu vlasnika „Dnevnog telegrafa” i „Evropljanina”.

Odlukom tadašnjeg prvog čoveka tajne policije Radeta Markovića, Milan Radonjić je početkom aprila 1999. godine postavljen za načelnika Centra Resora državne bezbednosti Beograd. Tokom saslušanja, neposredno posle ubistva Slavka Ćuruvije, izjavio je da je poznavao većinu zaposlenih, ali im je objasnio da je on ipak nov i da je njegov zamenik Stevan Nikčević čovek koji je „u toku svih operativnih poslova”.

Šta je još izjavio Milan Radonjić? Opisujući koliko je (ne)upoznat sa slučajem praćenja Slavka Ćuruvije, pod operativnim imenom „Ćuran”, Radonjić je rekao da mu je predočen podatak da bi vlasnik „Dnevnog telegrafa” trebalo tih dana da ostvari bezbednosno interesantan kontakt i primopredaju određene poruke sa do tada neidentifikovanom „vezom”. Sve to je bio razlog da se odredi mera celodnevnog tajnog praćenja.

– Zbog ratnih uslova dokumentacija nije sačinjavana, najveći deo dokumentacije je uništen, a cirkulacija dokumenata praktično nije postojala... Svi nalozi su davani usmeno – ispričao je tada Radonjić.

Na pitanje zašto je insistirao da o kretanju Slavka Ćuruvije bude obaveštavan na svakih desetak minuta, Radonjić je odgovorio da je zbog bombardovanja bio zabrinut za osoblje. Tog 11. aprila 1999. godine Milan Radonjić je, prema sopstvenoj izjavi, obavešten da je Slavko Ćuruvija ostvario kontakt sa „bezbednosno interesantnom vezom” i da je došlo do „očekivane primopredaje nekog papira”. Izdao je nalog da deo ljudstva nastavi da prati „vezu”, a drugi deo zadrži kontrolu nad Ćuruvijom.

– Znajući iz prethodnih nekoliko dana navike praćenog lica, zaključio sam da je malo verovatno da će nakon odlaska u stan ponovo izlaziti, te sam zbog toga izdao nalog da se deo ekipe koji je do tada držao kontrolu nad njim odmah priključi ekipama koje se nalaze na adresi do koje je praćena „veza”. Kratko vreme iza toga informisan sam da je „veza” identifikovana, pa sam izdao nalog dežurnom načelniku da se sve ekipe povuku sa terena jer je cilj ostvaren, pa je posao završen – rekao je Radonjić.

Goran Petrović, bivši šef Državne bezbednosti, u izjavi za „Politiku” tvrdi da su operativci koji su po Radonjićevom nalogu pratili Slavka Ćuruviju, to radili protivzakonito. Prema njegovim rečima, nekoliko operativaca je posle 5. oktobra, nakon njegovog dolaska na čelo službe, izjavilo da su po nalogu Radeta Markovića i Milana Radonjića slušali određene osobe, da nisu imali sudske naloge i da su im šefovi decidno rekli „da ne pišu zvanično izjave”, da sve „pišu rukom na papiriće i da ih informišu kada bude bilo nešto”.

– To nije rekao jedan, neko desetak operativaca službe. Mi smo zbog toga podneli krivičnu prijavu, ali ona do danas, ili stoji u fioci ili je odbačena. Prijave su podnete nadležnom tužilaštvu – rekao je Petrović.

Antrfile : Usvojena inicijativa da Ćuruvija dobije ulicu


Komisija za spomenike i nazive ulica i trgova glavnog grada prihvatila je inicijativu da se ubijenom novinaru Slavku Ćuruviji dodeli ulica u Beogradu, potvrdio je juče Tanjugu zamenik predsednika te komisije Nikola Nikodijević. On je istakao da je komisija jednoglasno prihvatila tu inicijativu i najavio da će na sednici, u ponedeljak, 28. juna biti određena tačna lokacija.

„Traži se prihvatljivo rešenje, da ta ulica ne bude u strogom centru Beograda, jer postoji stav komisije da one ne bi trebalo da menjaju svoj naziv, ali i da se ime ubijenog novinara ne dodeli nekoj ulici na periferiji grada”, objasnio je Nikodijević.

Inicijativu da jedna beogradska ulica ponese ime novinara Slavka Ćuruvije podnelo je Udruženje novinara Srbije 11. marta 2010. godine. Slavko Ćuruvija, glavni urednik „Dnevnog telegrafa” i lista „Evropljanin”, ubijen je 11. aprila 1999. godine, u vreme NATO bombardovanja Srbije ispred svog doma u Svetogorskoj ulici u Beogradu.

Miroslava Derikonjić

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi