Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Ocene N1 o stanju u medijima iz pisma Hanu uvrštene u Izveštaj EK
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

30. 05. 2019.

Izvor: N1

Ocene N1 o stanju u medijima iz pisma Hanu uvrštene u Izveštaj EK

N1 pozdravlja činjenicu da se zabrinutost koju smo izrazili u pismu komesaru Johanesu Hanu 1. aprila 2019. jasno vidi u Izveštaju o Srbiji Evropske komisije za 2019. godinu koji je danas prezentovan.

Evropska komisija je u izveštaju navela da nije bilo značajnog napretka u domenu slobode govora, da celo okruženje još nije povoljno za korišćenje ovog prava i da je to sad već stvar koja izaziva "ozbiljnu zabrinutost".

posebnim osvrtom na zastrašivanje medija, Komisija smatra da su politički, ekonomski i drugi oblici pritiska na novinare u porastu i da treba preduzeti mere da se identifikuju i procesuiraju oni koji društvene mreže koriste za zastrašivanje i pretnje novinarima.

Konačno, Komisija smatra da politički i ekonomski uticaj na medije i dalje izaziva zabrinutost usled nedostatka transparentnosti u vlasničkoj strukturi, u finansiranju iz državnih resursa, distribuciji fondova za reklame i neproporcionalnoj upotrebi poreske inspekcije.

Prevod dela Izveštaja EK koji se odnosi na medije:

Sloboda izražavanja

Srbija je na određenom nivou priprema koje se odnose na slobodu izražavanja. Međutim, nema napretka u periodu kojim se bavi ovaj izveštaj.

Taj nedostatak progresa je ozbiljno zabrinjavajući. Radna grupa sastavljena od predstavnika medijskih udruženja i predstavnika vlasti, podnela je Vladi radnu verziju strategije za razvoj sistema javnog informisanja (Medijska strategija) u decembru 2018.

Proces konsultacija je do sada vođen transparentno i uz inkluziju. Imajući u vidu preporuke Komisije u izveštaju iz 2018, ukupna atmosfera još nije povoljna za slobodu izražavanja. Slučajevi pretnji, zastrašivanja i nasilja nad novinarima i dalje izazivaju zabrinutost.

Iako su neki slučajevi rešeni i podneto nekoliko krivičnih prijava, istrage i konačne presude su i dalje veoma retke. Prva prvostepena presuda ikada do sada u slučaju ubistva novinara doneta je - aprila 2019. Vlasti Srbije treba da reaguju brzo i da javno osude govor mržnje i pretnje novinarima.

Potrebno je da zakoni u sferi medija budu u potpunosti primenjeni.

Pravni okvir u Srbiji treba da obezbedi strože kriterijume u vezi sa transparetnošću vlasništva i finansiranjem medija. Sufinansiranje medijskog sadržaja u javnom interesu treba primeniti u skladu sa zakonodavnim okvirom. To zahteva transparentnu i fer proceduru bez mešanja državne administracije, posebno na lokalnom nivou.

U vezi sa pomenutim manjkavostima, Srbija treba posebno da obrati pažnju na:

- stvaranje atmosfere u kojoj sloboda izražavanja može da se koristi bez smetnji i koja će osigurati da policija i pravosudni organi brzo reaguju na pretnje, fizičke napade, podsticanje na nasilje i slučajeve narušavanja privatnosti novinara i blogera, kao i da Vlada te pojave javno osudi;

- to da obezbedi punu primenu medijskih zakona i ojača nezavisnost REM-a, uz jačanje njegovog kapaciteta za proaktivan rad;

- usvoji i primeni novu Medijsku strategiju na transparentan i inkluzivan način;

- obezbedi odgovarajuće finansiranje javnih servisa, transparentno i pravično sufinansiranje medijskih sadržaja od javnog interesa i da poveća transparentnost u vlasništvu nad medijima i oglašavanju. Radna grupa sastavljena od predstavnika medijskih udruženja i predstavnika vlasti podnela je Vladi radnu verziju strategije za razvoj sistema javnog informisanja (Medijska strategija) u decembru 2018; proces konsultacija je do sada vođen transparentno i uz inkluziju.

Rezultate tek treba postići u vezi sa trinaest najvažnijih tema iz oblasti slobode medija koje su identifikovala medijska udruženja, članovi "Tima za dijalog".

Zastrašivanje novinara

Vlasti Srbije zabeležile su sedam fizičkih napada i napada na imovinu novinara u periodu za koji je rađen ovaj izveštaj. Neka medijska udruženja su izvestila da su politički, ekonomski i drugi oblici pritiska na novinare povećani. U odnosu na to, Srbija treba da ta krivična dela kategorizuje kao kriminal ili druge oblike prekršaja i obezbedi odgovarajuću istragu i presudu.

I dok je nekoliko slučajeva rešeno i krivične prijave podnete, kažnjavanje je uglavnom retko. Neophodni su ozbiljni napori da se identifikuju i procesuiraju osumnjičeni za narušavanje sloboda na internetu, kao i oni koji društvene mreže koriste za zastrašivanje i pretnje novinarima.

Memorandum o razumevanju iz 2016. između novinarskih organizacija, Tužilaštva i Ministarstva unutrašnjih poslova tek treba da dovede do efikasnog zakonskog odnosa prema slučajevima i da obezbedi dostupnost pravdi.

Medijska udruženja su suspendovala svoje učešće u Radnoj grupi za bezbednost novinara na sedam meseci zbog vidljivog odsustva rezultata. Radna grupa je nastavila aktivnosti u oktobru 2018.

Komisija čiji je zadatak bio istraživanje tri slučaja ubistava novinara između 1999. i 2001. uspela je da izdejstvuje izricanje prvostepene presude, prve do sada u slučaju ubistva novinara. Komisija još istražuje treći slučaj.

Sprovođenje zakona / Institucije

Nezavisnost Regulatornog tela za elektronske medije (REM) i dalje izaziva zabrinutost. Mediji treba da ojačaju kako bi mogli da očuvaju medijski pluralizam. To bi, takođe, obezbedilo da se reaguje na programe koji srozavaju urednički sadržaj i strukturu programa i, kako je predviđeno dozvolama za frekvencije, određuju proporcionalne novčane kazne.

Govor mržnje i diskriminatorski rečnik se često koristi i toleriše u medijima i samo retko se njima bave regulatorna tela ili tužioci. Vlasti bi trebalo brzo da reaguju i javno osude govor mržnje i pretnje nezavisnim telima, aktivistima u domenu ljudskih prava i nezavisnim novinarima.

Savet za štampu i dalje beleži porast narušavanja novinarskog profesionalnog koda u štampanim medijima. Izjave visokih državnih funkcionera o dnevnom i istraživačkom novinarstvu sprečavaju stvaranje atmosfere u kojoj je sloboda izražavanja moguća bez ikakvih smetnji.

Često odbijanje javnih institucija da daju informacije, ili njihovo ćutanje i nakon zahteva podnetih po Zakonu o slobodnom pristupu inforrmacijama od javnog značaja, umnogome otežava rad novinarima.  

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi