Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Finansiranje RTS-a tri godine iz budžeta
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

06. 04. 2013.

Autor: B. B. Izvor: Politika

Finansiranje RTS-a tri godine iz budžeta

Novi zakon o Javnom informisanju i medijima, čiji bi predlog trebalo u maju da uđe u skupštinsku proceduru, ima cilj oslobađanje medija od političkih i ekonomskih ucena, izjavio je juče ministar kulture i informisanja Bratislav Petković, otvarajući javno slušanje u Narodnoj skupštini.

On je rekao da danas ne postoje mediji pod kontrolom vladajuće koalicije, što se podudara i sa stavom evropskih eksperata da je država loš vlasnik i da treba da se povuče iz sredstava informisanja.

Petković je, međutim, naglasio da i dalje postoje „dve grupe mišljenja”. U prvoj su oni koji su za povlačenje države, odnosno za brzu privatizaciju medija, a u drugoj oni koji su protiv privatizacije i izlaska države. Upravo su ova pitanja, i sa njima povezani problemi finansiranja medija i osnivanja regionalnih javnih servisa, obeležili jučerašnju prilično burnu raspravu, kojom je predsedavala Vesna Marjanović, šefica Odbora za kulturu i informisanje.

Ministar je istakao da će uskoro u javnu raspravu da uđe i predlog zakona o elektronskim medijima, kojim će biti obuhvaćeno pitanje javnih servisa.

Pomoćnik ministra Dragan Kolarević naglasio je da u slučaju regionalnih servisa ostaje nejasno šta je „region” u pravnom i tehničkom smislu. Privatizacija medija ne znači njihovo ukidanje, rekao je Kolarević i dodao da glasila nacionalnih manjina i njihova stečena prava neće biti ugrožena, odgovarajući na primedbe poslanika Saveza Vojvođanskih Mađara Balinta Pastora.

Budžetsko finansiranje RTS-a i RTV-a, ako bude uvedeno, biće samo privremeno, na tri godine, dok se ne usvoji trajno rešenje.

Direktorka novinske agencije Tanjug Branka Đukić, koja je, ne želeći da komentariše predložena rešenja, navela činjenice koje se najčešće prećutkuju i koje javnosti nisu poznate, a to je, na primer, da je u Evropskoj asocijaciji novinskih agencija 14 agencija - članica u državnom, a 17 u privatnom vlasništvu i da sve do jedne dobijaju novac od države za servise vesti koji su od javnog i opšteg interesa.

Đukić je takođe navela da je Tanjug proteklih 20-tak godina dobijao subvencije i bio gubitaš, a danas je medij kojem se veruje, tržišno orijentisan i možda jedino javno preduzeće u Srbiji koje ne pravi gubitke. Direktor Studija B Aleksandar Timofejev ponovio je da će novi zakon „ubiti” ovu medijsku kuću, jer će ostati bez finansiranja.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi