Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Povratnička golgota porodice Ugrinović
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

31. 07. 2010.

Izvor: Politika onlajn

Povratnička golgota porodice Ugrinović

Izgradnju kuća raseljenim Srbima u Šilovu opstruišu i srpski funkcioneri u albanskoj opštini, tvrdi novinar RTS i TV Puls Borivoje Ugrinović





Kosovska Mitrovica – Ukoliko Ministarstvo za povratak i zajednice u kosovskoj vladi u roku od 15 dana ne reši povratnički status petočlanoj porodici Borivoja Ugrinovića, koja se kao raseljena lica već četvrtu godinu nalazi u Šilovu, u opštini Gnjilane, po drugi put će se iseliti sa kosmetske teritorije.

Borivoje Ugrinović, novinar, dopisnik RTS-a iz Kosovskog Pomoravlja i urednik TV Puls iz Šilova, regionalne televizije koja program emituje na srpskom jeziku, u protekle četiri godine obraćao se sa najmanje 50 zahteva ne samo kosovskom ministarstvu, lokalnoj upravi u Gnjilanu, nego i Ministarstvu za KiM, tražeći da se reši njegov povratnički status, što mu inače po svim zakonima i sleduje.Obećanja su stizala i iz Gnjilana, gde je čelni čovek iz redova albanske zajednice, a potpredsednik Srbin, kao i iz kosovskog ministarstva za povratak, međutim, sve je to palo u vodu nakon uspostavljanja nove lokalne vlasti pod upravom Prištine, u martu ove godine.

Kako za „Politiku” ističe Ugrinović, opstrukcije su krenule od strane Veska Savića, novopostavljenog službenika za povratak pri opštini Gnjilane (formirane nakon izbora u organizaciji Prištine novembra prošle godine), koji „vrlo ciljano radi da bi me konfrontirao sa meštanima kao i sa lokalnom kosovskom samoupravom i kosovskim institucijama”:

– Od njegovog dolaska, izgradnja povratničkih kuća za Srbe je stala. Savić favorizuje porodice sa opštinske liste za integraciju, inicira gradnju kuća na opštinskom zemljištu, i to pre svega u ataru sela Donja Budriga, iz njemu sasvim znanih razloga. Dobro je poznato da su pojedini Srbi svoju imovinu rasprodali i kupili nekretnine u Srbiji, a iako sam prošle godine bio na listi prioriteta, odjednom me Savić stavlja na rezervnu opštinsku listu sa još četiri Albanca. Sasvim je izvesno da se te kuće neće graditi ni u naredne dve godine – govori Ugrinović, koji već četvrtu godinu sa porodicom, u kojoj je i maloletno dete, živi kao podstanar i plaća kiriju 100 evra.

Inače, porodica Ugrinović je 1999. godine izbegla iz Prizrena, da bi prebivalište našla u Nišu, a i pored volje i želje da se ponovo vrate u Prizren nisu uspeli jer u tom gradu nije bilo škole na srpskom jeziku:

– Od trenutka kada sam ponovo došao na KiM, te 2007. godine, ni od Prištine ni od međunarodne zajednice, ali ni od Ministarstva za KiM nisam dobio nikakvu pomoć. Ni u hrani niti bilo šta što bi eventualno moglo da popravi porodični budžet, budući da imam troje dece koje treba školovati, a žena prima minimalac od 8.500 dinara. Pomislio sam da je mom „kućenju” došao kraj kada sam došao u Šilovo i kada sam imao tvrda obećanja da će mi sagraditi kuću. Čak sam i ispunio uslove koje su tražili, kupivši plac od pet ari po ceni po kojoj se prodaju placevi, recimo, u Kragujevcu ili Nišu. Upisao sam i dete u vrtić, što je bio drugi uslov – rezignirano govori Ugrinović, napominjući da se 2002. godine njegov brat vratio u Štrpce, i da i on nikakvu pomoć nije dobio ne samo od kosovskih institucija već ni od države Srbije.

U Šilovu, gde se placevi prodaju po izuzetno visokim cenama, a gde u Kosovsko Pomoravlje većina Srba odlazi, Ministarstvo za povratak i zajednice izgradilo je oko stotinak kuća u kojima su smešteni Srbi, kako tvrdi ovaj novinar RTS-a i TV Puls, starijih godina i socijalni slučajevi:

– Smišljeno su ove Srbe vratili, jer dobro znaju da su to stari, nemoćni ljudi koji već sa prvim snegom nemaju od čega da žive. Vodim, izgleda, borbu sa vetrenjačama, želim sa decom da ostanem ovde, ali, eto, ti isti Srbi opstruišu moj ostanak – govori Ugrinović.

Srđan Sentić, savetnika premijera Hašima Tačija zaduženog za zajednice, u razgovoru za „Politiku” kaže da se Ugrinović nalazi na rezervnoj listi, kao i da je on informacije o njegovom slučaju dobio „lično od novinara, ali i preko Ministarstva za povratak i zajednice, ali i na osnovu uvida u izveštaj opštinske radne grupe koja je usvojila sve zahteve onih kojima kuće treba da se grade”.

– Usvojeno je nekih 15 zahteva, a ono što mogu da kažem jeste to da ja nisam deo radne grupe, da ona javno radi, i da su u njoj osim lokalnih Srba i Albanaca i predstavnici UNHCR-a, UNDP-a i Ministarstva za povratak. Uostalom, to nije u mom mandatu, mada sam se potrudio da vidim o čemu se radi – kazao je Sentić.

Na naše pitanje da nam objasni šta podrazumeva njegov mandat i da li su Srbi kao zajednica u mandatu savetnika, odgovorio je:

– Naravno da sam u poziciji da premijeru pošaljem što više informacija i da ga upoznam sa situacijom na terenu. Ali, što se konkretno ovog slučaja tiče, pokušao sam, međutim lista je napravljena prošle godine, a Ugrinovićima će kuća biti sagrađena sledeće ili najkasnije 2012. godine. – bio je izričit Sentić.
Biljana Radomirović

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi